O Odsjeku
Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu diči se najstarijim studijem povijesti u Hrvatskoj. Pokrenut 1874. godine zajedno s osnivanjem Sveučilišta u Zagrebu akademske godine 2024/2025. slavi veliku 150. godišnjicu. Sve do druge polovice 20. stoljeća bio je jedini studij povijesti u Hrvatskoj, koji su u većem broju pokretani tek 1990-ih i 2000-ih godina. Odsjek za povijest djelovao je i u Austro-Ugarskoj Monarhiji, i prvoj Jugoslaviji, i Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, i drugoj Jugoslaviji, a sada djeluje u Republici Hrvatskoj i Europskoj Uniji u sve više globaliziranom svijetu.
Kao što su njegovim pokretanjem osnovane Katedra za povijest opću i Katedra za povijest hrvatsku, Odsjek za povijest do danas razvija specijalizacije za lokalnu, nacionalnu i regionalnu te europsku i svjetsku povijest. Zajedno sa Zavodom za hrvatsku povijest (osnovanom kao Institut za hrvatsku povijest 1971. godine) i kontinuirano povećavajući broj nastavnika i znanstvenika, Odsjek za povijest ima u Hrvatskoj najveći broj specijalista za sva povijesna razdoblja, i to iz nacionalne, regionalne i opće povijesti. U to ulaze i specijalizacije iz pomoćnih povijesnih znanosti, metodike nastave povijesti i didaktike povijesti te teorije i metodologije povijesne znanosti. Stoga na Odsjeku danas djeluje sedam katedri: Katedra za hrvatsku povijest, Katedra za svjetsku povijest srednjeg vijeka, Katedra za svjetsku povijest novog vijeka, Katedra za povijest Sredozemlja, Srednje i Jugoistočne Europe, Katedra za staru povijest, Katedra za pomoćne povijesne znanosti i metodologiju historije, Katedra za metodiku nastave povijesti.
Iz postojećih katedri proizlaze programi prijediplomskog, diplomskog i poslijediplomskog studija povijesti koji pokrivaju sva povijesna razdoblja. Nakon općeg prijediplomskog studija slijede nastavnički i istraživački smjer diplomskog studija (s modulima stare, srednjovjekovne, ranonovovjekovne te moderne i suvremene povijesti), a zatim poslijediplomski doktorski studiji predmoderne te moderne i suvremene povijesti. Njihovi programi zasnivaju se na dugoj tradiciji tih studija na kojima su diplomirali, magistrirali i doktorirali brojni povjesničari i povjesničarke iz Hrvatske i regije.
Osim za sva povijesna razdoblja i usmjerenja izdvojena u naslovima katedri, Odsjek za povijest nudi specijalizacije i za brojne historiografske pristupe: politička i diplomatska, socijalna i ekonomska, kulturna i intelektualna historija, vjerska i vojna povijest, povijest svakodnevnice i historijska antropologija, povijest emocija i historijska imagologija, povijest žena i rodna povijest, historijska demografija i urbana povijest, ekohistorija i komparativna historija, javna povijest i studiji nacija i nacionalizma. Snažan se naglasak stavlja i na terensku nastavu, koja se redovito održava na području Republike Hrvatske i susjednih zemalja, a izvanredno i u udaljenijim zemljama euromediteranskog prostora.
Zbog toga Odsjek za povijest nudi historiografsku širinu i inovativnost kao malo koji studij povijesti u Hrvatskoj i susjedstvu. Tomu treba pridodati i mogućnost upisa dvopredmetne kombinacije s jednim od 33 druga studija na Filozofskom fakultetu. Posebno pak treba istaknuti integrirani sveučilišni studij povijesti i geografije nastavničkog smjera koji Odsjek za povijest izvodi u suradnji Odsjekom za geografiju Prirodoslovno-matematičkog fakulteta. Svemu tome ide u prilog i prepoznatljiva intelektualna tradicija Filozofskog fakulteta i Sveučilišta u Zagrebu.
Jedna od odlika Odsjeka za povijest u posljednja dva desetljeća je razgranata studentska djelatnost i različite zajedničke aktivnosti nastavnika i studenata. U posljednjih petnaest godina povijest je na Odsjeku diplomiralo ukupno 1290 studenata.
Na Odsjeku za povijest radili su neki od prvih hrvatskih profesionalnih povjesničara i povjesničarki, među kojima je i niz vodećih ličnosti hrvatske historiografije od 19. do 21. stoljeća. Neki među njima bili su rektori Sveučilišta u Zagrebu, dekani Filozofskog fakulteta te se i danas nalaze na važnim društvenim funkcijama, surađuju s lokalnim zajednicama i organizacijama civilnog društva i kontinuirano su prisutni u medijima.
Kao dugogodišnji predvodnici hrvatske historiografije, upravo su profesori i znanstvenici s Odsjeka za povijest objavili neke od najpoznatijih knjiga hrvatske historiografije, kao što su Povijest hrvatska Tadije Smičiklasa, Povijest Hrvata Vjekoslava Klaića, Povijest Hrvata u doba narodnih vladara Ferde Šišića, Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku i Povijest Hrvata u razvijenom srednjem vijeku Nade Klaić, Počeci moderne Hrvatske i Prema hrvatskome građanskom društvu Mirjane Gross te niz prijelomnih knjiga u svojim područjima koje i danas objavljuju povjesničari i povjesničarke s Odsjeka za povijest. Isto tako, zbirka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu jedna je od najvažnijih povijesnih zbirki u Hrvatskoj.
Danas je Odsjek za povijest dio ne samo hrvatske nego i međunarodne historiografije. Snažan internacionalni karakter vidljiv je u organizaciji međunarodnih znanstvenih skupova i gostujućih predavanja inozemnih znanstvenika, sudjelovanju u međunarodnim projektima te razmjenama studenata i predavača preko programa Erasmus, Ceepus i drugih međunarodnih mreža. Veliki dio nastavnika i znanstvenika s Odsjeka za povijest studirao je i stipendijski ili istraživački boravio u inozemstvu te ima mnoge međunarodne kontakte.
Sve to čini Odsjek za povijest najstarijim i najutjecajnijim povijesnim odsjekom u Hrvatskoj, s najvećim brojem specijalista za sva povijesna razdoblja i mnoge inovativne historiografske pristupe. Odlikuje se dugom tradicijom, ali i time što uspijeva biti uvijek nov, drugačiji i suvremen.
Više o razvoju Odsjeka kroz povijest, zajedno s popisom svih njegovih bivših djelatnika vidi u radu Filipa Šimetina Šegvića objavljenom u sklopu monografije 150 godina Filozofskoga fakulteta (FF Press 2024).